Karta Kretanja brodova u realnom vremenu!

70 godina Jadrolinije

 

20. siječnja naš najveći putnički brodar, Jadrolinija, proslavila je svoj 70. rođendan. Prenosimo kraći povijesni pregled s njihove web stranice.

Jadrolinija je jedna od najstarijih hrvatskih tvrtki koja se bavi pomorskim  prijevozom.    Pravno,    Jadrolinija    kao    Jadranska    linijska    plovidba,  osnovana je 20. siječnja 1947. godine u Rijeci, a nasljednica je Jadranske  plovidbe  d.d.,  dijela  Dubrovačke  plovidbe  i  ostatka  Zetske  plovidbe.

Predratna je Jadranska plovidba isto tako nastala udruživanjem brodara  male  obalne  plovidbe  nakon  propasti  austrougarskog  carstva,  a  ti  su  prethodni  brodari  nastali  nekim  drugim udruživanjem, i tako unazad sve  do 1872.godine. Te godine na inicijativu Senjskog brodarskog društva  naručen je u Rijeci  u  Stabilimento  tecnico  (tadašnja  tvornica  torpeda,  a  kasnije  Torpedo)  parobrod Hrvat. Brod je porinut u more 13. srpnja iste godine i već je 4.  rujna obavio probnu vožnju od Rijeke do Senja. Odmah nakon toga brod  Hrvat uspostavlja redovitu liniju između Senja i Rijeke i tiče luke Novi,  Selce, Crikvenica, Voz, Kraljevica i Bakar.

I prije 1872. godine postojali su pokušaji prijevozničkog i izletničkog  brodarskog  poslovanja  (Lloydove  pruge  i  izleti  – Arciduco  Lodovico  1837. pruga Trst  – Dubrovnik  – Kotor s pristajanjem u Rijeci i pruga za  Rijeku, izleti u Bakar, Krk 1845. i 1846. godine itd.).  Krajem  19.  stoljeća  više  hrvatskih  brodovlasnika  se  udružuje  u  novu  brodarsku tvrtku,  a  kao  dioničari  javljaju  se  S.  Kopajtić,  A . Štrk,  M.  Polić, braća Bakarčić i drugi brodovlasnici iz Kostrene, Drage, Sušaka i  Istre.  Oni  11.  rujna  1899.  godine osnivaju  Ugarsko – hrvatsko  dioničko  društvo,  nazvano Ungaro – Croata.  To  je  bilo  prvo  moderno  brodarsko  društvo, gotovo u cjelini u hrvatskom vlasništvu, a bavilo se prijevozom  robe i putnika po  cijelom  Jadranu  i  svim  morima  svijeta.  Ungaro – Croata je bilo vrlo uspješno poduzeće s  aktivnom  bilancom  sve  do  kraja  svog  postojanja 1919. godine.

U  vremenu  od  1902.  do  1908.  g odine osnovano  je  niz  brodarskih  društava:  Hrvatsko  parobrodarsko  društvo  na  dionice  Senj,  Krčko  parobrodarsko društvo u Šilu, Austro – hrvatsko parobrodarsko društvo na  dionice u Puntu i još niz malih brodarskih društava. Istovremeno i na  srednjem  i  južnom  Jadranu  osnivala  su  se  i  udruživala  parobrodarska  društva, od kojih je značajno udruživanje u društvo Dalmatiju te posebno  važan razvoj Dubrovačke parobrodarske plovidbe, Bokeške plovidbe i  drugih malih brodara. Raspadom Austro – Ugarske, a nakon dugogodišnjih pregovora, svi brodari  raznih  društava  su  podijeljeni  i  od  te  mase  brodova  formirane  su  brodarske  tvrtke  u  novoosnovanim  državama.

Tako  je  došlo  do  udruživanja  Jadranske  plovidbe  (bivša  Ungaro – Croata),   Dalmatije,  Austro – hrvatskog  parobrodarskog  društva,  Obalne  paroplovidbe  (Dubrovnik),  Hrvatskog  parobrodarskog  društva  (Senj)  i  Oceanije  iz  Trsta u Jadransku plovidbu d.d. Sušak 1922. godine. Jadranska  plovidba  d.d.  obavljala  je  sa  svojih  70 – ak  br odova  prijevoz  putnika i robe na jadranskim linijama te za Albaniju, Grčku i Levant.

Tijekom Drugog svjetskog rata stradali su manji brodovi, a 1947.  godine  svim preostalim brodovima upravljala je Direkcija pomorske plovidbe sa  sjedištem u Splitu, sve do 20. siječnja 1947. kad je u Rijeci osnovano  novo  brodarsko  poduzeće  – Jadranska  linijska  plovidba.  Nova  tvrtka  započinje  svoje  djelovanje  sa  starim  brodovima,  obnavlja  oštećene  i  potopljene  brodove,  a  tek  1952.  godine dolaze  novi  brodovi  iz  naših  brodogradilišta. Prve je isporučilo brodogradilište u Puli, a nakon njega  Split.

Pri osnivanju, poduzeće je dobilo na upravljanje 41 brod, ali je kraj prve  godine svog poslovanja dočekalo s 29 brodova male obalne plovidbe.  Starosna struktura tih brodova je bila jako nepovoljna. Najnoviji brodovi  tada su bili Bakar, Rab i Šipan, izgrađeni 1931. godine te Kotor 1938.  godine. Svi ostali potjecali su još iz Austro – Ugarske, građeni od 1891.  (Trogir)   do  1914.  godine  (Kupari).

Zbog  toga  se  kontinuitet  Jadrolinije  može promatrati  i  istraživati samo u kontekstu razvoja obalne linijske  plovidbe i to od 1872. godine do danas. U periodu od 1952. do 1960. godine realizirane su velike narudžbe novih  brodova  i  obnove  starih.  Tako  je  1958.  Jadrolinija  raspolagala  sa  65  uglavnom  klasičnih  brodova što  je  donekle  i  posljedica  tradicionalnih  shvaćanja u vezi s tipovima broda i organizacijom sustava linijske mreže.

Početkom 60 – ih godina uvode se u promet trajekti. Prvi trajekt Bodulka,  uveden u promet 1. siječnja 1963. godine,  otvorio  je  novo  poglavlje  u  povijesti Jadrolinije jer su stari i dotrajali brodovi zamijenjeni modernijim  načinom prijevoza, a počinje i uspostavljanje međunarodnih linija. Poseban  značaj  Jadrolinija  je  imala  u  Domovinskom  ratu.  U  ratnim  godinama, 1991. i 1992., brodovi Jadrolinije s hrabrim posadama prevezli  su  oko  50 000  ljudi  s  okupiranih  hrvatskih  i  bosansko – hercegovačkih  područja. Povezujući  dva,  ratom  prepolovljena  dijela  Hrvatske,  Jadrolinija  je izgubila 4 broda: m/b Perast, m/t Klimno , m/t Supetar i m/t  Kačjak, a 13 pomoraca dalo je svoje živote kao zalog slobode.

Danas Jadrolinija ima 50 brodova u trajektnom linijskom, međunarodnom te brzobrodskom prometu.
Foto: Aramis Vračar