Karta Kretanja brodova u realnom vremenu!

‘Cijela Slovenija radi za Kopar, a luka Rijeka nema strategije’

Izjavio je to u intervjuu za Novi list, dugogodišnji riječki peljar Čedo Sochor, dotičući se svih gorućih tema riječke luke i problema koji i danas postoje. Izdvojili smo najzanimljiviji dio intervjua kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.


Brajdica i Zagrebačka obala

– Cijela Slovenija radi za Kopar. A mi malo gradimo u Gaženici u Zadru, pa malo u Splitu, pa u Pločama i tako redom. A i ono što gradimo ne može se usporediti sa Slovenijom. Primjer su kontejnerski terminali, Brajdica i Zagrebačka obala koja se sad gradi. Kad se išlo u širenje Brajdice, očekivao sam da će nas netko nešto pitati, imamo li kakvih sugestija, ideja, što možda ne valja. Pa je izgrađena nova obala duljine niti tristo metara, iako smo na starom dijelu već imali brodove od tristo metara duljine, i to u trenutku kad su svi već znali da će kontejnerski brodovi za koju godinu biti dugi četiristo metara. Objašnjenje je bilo da se ne može graditi dulja riva jer je dalje prostor u vlasništvu Grada. Pa mogli su se dogovoriti s Gradom i izgraditi 400 metara nove obale. Nadalje, Kopar je rive gradio na pilonima, pa može kopati i povećavati gaz, a mi smo stavili blokove ispod kojih se ne smije kopati da se ne uruši riva. Dizalice, ove nove, koje su došle iz Kine, brodom kojeg sam ja doveo na privezište, ne mogu doseći do najdaljih redova kontejnera. Opet, objašnjenje je bilo da, kad bi se stavile dovoljno velike dizalice, bila bi preopterećena obala. Pa kakvu su to obalu sagradili, koja ne može izdržati teret dovoljno velikih dizalica. Čak i u relativno malim stvarima se griješilo, pa su tako bile ugrađene bitve s raskidnom čvrstoćom od 75 tona, a današnji kontejnerski brodovi na konopcima imaju raskidnu čvrstoću od 105 tona.

Putnički terminal

– Sva sreća da je Marija Terezija nešto dalje sagradila dovoljno dug ravan dio lukobrana pa se tamo može privezati brod, ali i tamo do svega 200 metara duljine. Za sve veće od toga mora se moliti vlasnike Brajdice da se kruzer priveže na kontejnerski terminal. To je sve skupa sramota, koja je plaćena s preko 400 milijuna kuna.

Zagrebačka obala

– Na prva dva natječaja nije se javio nitko od operatera. Neće ni na treći. Napravit će se 400 metara rive, a treba uložiti u još dodatnih 250. Još je Phillip Marsham, bivši direktor AGCT-a, odnosno Brajdice, objašnjavao je da svaki terminal koji ima rok povrata dulji od 14 godina, nije isplativ. A Zagrebačka obala se neće isplatiti ni za trideset godina. I zato se neće javiti nitko, nego će se umjesto kontejnera tamo krcati staro željezo iz Austrije, a ako se izgradi cesta D-403, možda se priveže i pokoji kruzer. Što se tiče ovog starog dijela luke, i tu sam jako skeptičan, jer ona je građena za brodove otprije sto i više godina, a ne današnje, koji su daleko veći. Premalo se ulagalo. Tu sam trideset i sedam godina i nisam zadovoljan učinjenim. Nismo imali nikakvu strategiju, nije se ulagalo, nije se luka razvijala.

Bakar

– Evo primjera na Podboku u Bakru. Na terminalu za rasute terete. Mi tamo privezujemo brodove postpanamax generacije, na način da imamo doslovce pet metara slobodnog prostora ispred i iza broda, dugog gotovo 300 metara, a sve zbog dvije grote pod morem, u smjeru Bakra, koje se već odavno moglo iskopati, čime bi se dobio vez za brodove od 330 metara, ali nitko to ne želi učiniti.

Foto: Viliam Gerlanc