Karta Kretanja brodova u realnom vremenu!

Gubimo milijun i pol kuna po svakom tankeru koji NE dođe u Omišalj

Arhiva

Hrvatsko gospodarstvo gubi oko 200 tisuća eura, odnosno oko milijun i pol kuna, sa svakim nedolaskom broda s ukapljenim prirodnim plinom na LNG terminal u Omišlju, pokazala je gruba kalkulacija koju smo izveli u suradnji s pomorskim stručnjacima. Na omišaljski terminal do sad su, od početka komercijalnog rada, trebala stići četiri broda s teretom ukapljenog prirodnog plina, ali je stigao samo jedan, »Tristar Ruby«, s plinom iz Sjedinjenih Američkih Država, dok su ostala tri preusmjerena na azijska tržišta, gdje cijena LNG-a postiže rekordne vrijednosti u zadnje vrijeme. Od tri preusmjerena broda, dva su trebala dovesti plin za mađarsko tržište, a jedan za Hrvatsku elektroprivredu (HEP).

Prema izjavama čelnih ljudi LNG Hrvatske, tvrtke koja upravlja LNG terminalom, Plinacroa, hrvatskog operatera transportnog plinskog sustava i HEP-a kao kupca kojemu nije isporučen ukapljeni prirodni plin, niti jedna od te tri tvrtke u državnom vlasništvu, zbog nedolaska triju brodova s plinom nije ostvarila gubitke. LNG Hrvatska i Plinacro zbog toga što sa zakupcima kapaciteta imaju ugovore »puno za prazno«, odnosno zakupci im plaćaju ugovorene tarife, bez obzira prekrcavaju li plin preko terminala i distribuiraju li putem Plinacrovih plinovoda ili ne, a HEP zbog toga što im je prodavatelj plina osigurao zamjenske količine plina po istoj cijeni koja je bila ugovorena za ukapljeni prirodni plin.

Velika neizvjesnost

Svaki dolazak broda s ukapljenim prirodnim plinom, međutim, veže niz djelatnosti koje su ostale bez predviđenih prihoda zbog nedolaska brodova na hrvatski LNG terminal. Kao i kod svakog drugog broda koji uplovljava u hrvatske luke, i u slučaju LNG tankera uključene su naknade za sigurnost plovidbe, naknade za remorkere, lučke pilote, agente i niz drugih usluga koje brodovima i posadi pruža čitav niz tvrtki u državnom i privatnom vlasništvu, a koje se naplaćuju po različitim kriterijima, poput veličine i vrste broda, vrste i dužine trajanja usluge i slično.

Izračun gubitka državnih i privatnih tvrtki bazirali smo na brodu koji bi idući trebao uploviti u Omišalj u drugoj polovici veljače, LNG tankeru »Castillo de Caldelas« španjolskog brodara, premda nitko od uključenih nije siguran hoće li brod doista stići na LNG terminal ili će, zbog visokih cijena LNG-a na azijskim tržištima, i on biti preusmjeren prema Kini, Koreji ili Japanu.

Riječ je o brodu za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, od 126 tisuća bruto-tona koji bi samo na ime naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe, takozvanu svjetlarinu, državnoj trvrtki Plovput koja održava svjetionike i plovne puteve, trebao platiti 0,49 eura po bruto toni, odnosno ukupno oko 61,5 tisuća eura, samo za plovidbu Jadranom do Omišlja.

Osim ovog fiksnog troška za brod ove veličine i vrste, svaki LNG tanker koji dolazi u Omišalj obavezno koristi uslugu remorkera tvrtke JPS koja ima koncesiju za obavljanje ove usluge na LNG terminalu, pri čemu za svako uplovljavanje i isplovljavanje koristi usluge četiri remorkera što, prema važećim tarifama, stoji oko 125 tisuća eura.

Čitav lanac usluga
Već na sidrištu, objašnjava Jakov Karmelić, na brod se penje peljar i pomaže zapovjedniku u manevru pristajanja, a u tome pomažu i tegljači. Nakon toga se angažiraju privezivači, odvozioci otpada, lučki radnici iskrcavaju, ukrcavaju i skladište teret, brodski opskrbljivači organiziraju opskrbu različitih brodskih potrepština, obavlja se nabava maziva i goriva kao i vode, angažiraju se kontrolne kuće, serviseri za popravak strojeva i uređaja na brodu, organiziraju se smjene posada i time se upošljavaju autoprijevoznici za prijevoz od i do aerodroma, kao i hoteli za smještaj posada dok se čeka brod ili avion, u slučaju potrebe pruža se zdravstvena skrb članovima posade.

Izgubljena dobit

Prilikom prekrcaja ukapljenog prirodnog plina s LNG tankera na FSRU brod, LNG Hrvatska obavezna je i prisutnost protupožarnog remorkera, po cijeni od oko 800 eura po satu, a ako uzmemo da prekrcaj traje dva dana, dolazimo do još gotovo 40 tisuća eura izgubljenih zbog nedolaska broda.

Ova tri najveća izdatka za svaki brod slične veličine koji dolazi u Omišalj, ukupno iznose oko 220 tisuća eura, čemu treba pribrojiti i deset do petnaest tisuća eura troškova ostalih usluga, poput agenta, odvoza smeća, opskrbe broda i slično. Izgubljena dobit može biti i veća, s obzirom na čitav niz usluga koje brod i posada mogu ili ne moraju zatražiti. Tu se ubrajaju eventualni posjeti liječniku ili smjena posade, što nije zanemarivo, s obzirom da Hrvatska od jučer i službeno spada među države koje su pomorce proglasile ključnim radnicima. To znači da u vremenu COVID-19 pandemije naša zemlja spada među one gdje je smjenu posade moguće jednostavnije, brže i jeftinije izvesti, a brodarima taj podatak zasigurno neće promaknuti, s obzirom da ga je objavila i Međunarodna pomorska organizacija (IMO). Svemu treba dodati i eventualne usluge različitih servisera brodskih sustava i uređaja, opskrbljivača hranom i vodom, prijevoznika, certifikacijskih društava i tako dalje, što izgubljenu dobit dodatno povećava.

Multiplikativni efekt

Koliko je djelatnosti uključeno u svaki dolazak broda u neku od hrvatskih luka, objašnjava Jakov Karmelić, predsjednik Udruge pomorskih agenata Hrvatske.

– Svaki dolazak broda u luku angažira jako puno dionika iz različitih djelatnosti pomorskoga gospodarstva, čime se ostvaruju multiplikativni efekti. Još prije nego brod stigne u luku, pomorski agent mora izvršiti niz administrativnih prijava te pritom koordinirati rad s Lučkom kapetanijom, Carinom, zdravstvenom, veterinarskom i fitosanitarnom inspekcijom, pomorskom graničnom policijom, kao i Lučkom upravom. Dakle, svaki dolazak broda u luku angažira velik broj dionika cijelog spektra djelatnosti i time se ostvaruju pozitivni multiplikativni efekti za sve dionike i hrvatski lučko-prometni sustav u cjelini, kaže Karmelić.

Novi list