Karta Kretanja brodova u realnom vremenu!

Kontejnerski div u Rijeci: MSC »Paloma« srušila rekord terminala Brajdica

Kontejnerski div »Paloma« koji plovi u floti MSC-a jučer je postao najveći brod koji je ikada pristao uz obalu terminala Brajdica i ujedno je riječ o najvećem kontejnerašu koji je ikada uplovio u luke sjevernog Jadrana. »Paloma« je najveća po kapacitetu od čak 14.000 TEU-a te širini broda od 51 metra, a u Rijeku je stigla nakon pristajanja u Kopru i Trstu, te je na Brajdici obavila ukrcaj i iskrcaj ukupno 1.300 TEU-a.

Prekretnica u radu

Brod je dug 365,5 metara te je u Rijeku stigao u sklopu redovnog brodskog servisa »Phoenix« brodarske alijanse »2M« (Maersk i MSC), koji povezuje Mediteran i Daleki istok.

»Paloma« je ujedno bila i svojevrsni test za terminale sjevernojadranskih luka u Kopru, Trstu i Rijeci u kontekstu provjere tehničkih mogućnosti za privezivanje i servisiranje ovako velikih brodova. Maksimalni gaz »Palome« iznosi čak 16 metara, a jučer je u Rijeci iznosio oko 12,5 metara, što je bilo sasvim dovoljno za privez na novoj obali Brajdice, gdje dubina iznosi oko 14,2 metra.

Direktor prodaje u tvrtki Jadranska vrata Žarko Acinger naglašava kako dolazak »Palome« predstavlja svojevrsnu prekretnicu u radu terminala.
– Već niz godina imamo trend da brodari uvode sve veće i veće brodove na linije koje povezuju Mediteran i Daleki istok. Ovaj je brod samo prvi u nizu i konkretna najava namjere brodara da uvode sve veće brodove u brodski servis. Pristajanje »Palome« odrađeno je jučer bez većih problema, ali je to također i upozorenje da moramo raditi na poboljšanju maritimnih karakteristika terminala kako bi u budućnosti brodovi ovog kapaciteta mogli dolaziti na Brajdicu. U tom smislu radimo zajedno s Lučkom upravom Rijeka na pripremi projekta produbljivanja stare obale Brajdice, gdje dubina mora iznosi oko 11,2 metara i predstavlja ograničavajući faktor, pogotovo kad se uzme u obzir dubina nove obale od 14,2 metara. Na pitanje koliko će biti moguće povećati dubinu stare obale, odgovor će dati projektna dokumentacija, ali bi svakako bilo poželjno kada bi se ujednačila dubina na cijelom terminalu, odnosno postigla dubina od 14,2 metra, ističe Acinger koji zatim napominje kako je ova godina bila rekordna ne samo kad je riječ o dolasku najvećih brodova. Ovog tjedna konačno se dogodilo da je oboren rekordni promet Brajdice iz 2008. godine kada je pretovareno 168.761 TEU-a.

Uspješna godina

Ove nedjelje na Brajdici je privezan brod »Georg Maersk«, te je promet dosegnuo novu rekordnu brojku od 169.742 TEU-a.
– S današnjim danom Brajdica je dostigla promet od 171.000 TEU-a, a do kraja godine očekujemo 178.000 TEU-a, što će biti za desetak posto bolji rezultat u odnosu na ostvarenje iz prošle godine. Na isteku smo uspješne poslovne godine, što potvrđuje i činjenica da nam je prvi put porastao udio kontejnerskog tereta među svim lukama sjevernog Jadrana na više od 12 posto, što govori da promet u Rijeci raste po nešto većoj stopi nego konkurentskim lukama. Tome je pridonijela i nešto veća efikasnost željeznice, koja također bilježi rekordan promet na riječkom prometnom pravcu, a tome su uz rad nacionalnog operatera pridonijeli i konačno prisutni privatni željeznički operateri, ističe Acinger.

Problem gaza

On se ne želi upuštati u sasvim precizne prognoze prometa u idućoj godini, ali naglašava kako je cilj zadržati sadašnji trend rasta, što bi omogućilo da Rijeka iduće godine prvi put u povijesti premaši promet od 200.000 TEU-a u jednoj godini.

Sve to još uvijek ne znači da se Rijeka dovoljno snažno približiva konkurentima u Trstu i Kopru, koji također imaju izuzetno ambiciozne planove razvoja, što se ogleda i u najavi nabave i instaliranja novih kontejnerskih mostova velikog dosega za iduću godinu, čime bi Kopar stvorio uvjete za ostvarenje prometa od čak 1 milijun TEU-a godišnje, što znači da bi zadržao poziciju uvjerljivog lidera u kontejnerskom prometu na sjevernom Jadranu. Za Brajdicu ipak u ovom trenutku najvažnije ostaje rješavanje problema gaza na staroj obali, koju je potrebno što prije produbiti i tako omogućiti prihvat najmodernijih kontejnerskih brodova dugih do 400 metara i to bez korištenja plutače. (Novi list)