Karta Kretanja brodova u realnom vremenu!

Olupine dva broda na dnu nedaleko riječke luke

Olupina broda Sigrid, Srđan Vrančić / Hanza media

Ronioci ronilačkog kluba “Roniti se mora” ovih su dana zaronili do olupina potopljenih brodova Elhawi star i Sigrid, a s njima su bile kolege iz Ronilačkog centra DC Marco Polo.

Olupine oba broda su u neposrednoj blizini riječke luke,  uz to da je olupina Elhawi stara dugačka preko 100 metara i leži na dubini od 26-42 metra, dok je olupina Sigrida nešto manja (72m) i nalazi se na dubini od 20 do 32 metra.

Elhawi star sagrađen je u njemačkom brodogradilištu 1957. godine, prvobitno je nazvan Valeria, a zajedno s dva istovjetna broda održavao je vezu preko Atlantika sa sjevernom Amerikom. U svojoj povijesti nekoliko je puta mijenjao svoje ime i rutu, dok ga 1981. godine nije kupila saudijska kompanija Elhawi Shipping Company nakon čega je brod dobio ime Elhawi Star.

Nakon samo godinu dana plovidbe pod saudijskom zastavom, 12. listopada 1982., brod Elhawi Star je doživio svoju havariju. Privezan uz lukobran susačke luke, brod je čekao na ukrcaj tereta, ovog puta keramičkih pločica i drvene građe, što je toga dana i napravljeno. Naizgled, sve je bilo u redu i Elhawi je nakon obavljenog posla isplovio uz pomoć tegljača Beli Kamik. Ali, umjesto da brod mirno nastavi svoj planirani put, dogodilo se ono što tada nitko nije očekivao: nakon samo nekoliko stotina metara od obale, broj se počeo naginjati na desni bok, još uvijek vezan za tegljač, a teret se rasuo. U vrlo kratkom vremenu, Elhawi star, koji je tada važio za veoma čvrsti brod, potonuo je na dno, ispred Porto Beroša. Posada se, srećom, spasila, a ozlijeđenih nije bilo.

Uzrok je, kako je kasnije utvrđeno, bio neravnomjerno raspoređen teret koji je poremetio stabilnost broda. Danas, ova preko 100 m dugačka olupina leži na dubini od 26 – 42 metra, na desnom je boku i u relativno dobrom je stanju. Rekreativno se ovdje roni tek odnedavno, nakon sanacije spremnika goriva. Pristup lokaciji moguć je samo brodom, iz obližnjih ronilačkih centara, a ronjenje se zbog dubine preporučuje nešto iskusnijim roniocima. Zbog povremene smanjene vidljivosti, koja je posljedica obližnjeg ušća Riječine, doživljaj dubine zna biti još veći.

Teret u skladištima je, zbog nedostatka poklopaca, dostupan pogledima ronioca, pa se još uvijek mogu vidjeti rasute keramičke pločice, ali se zbog nestabilnosti paketa ne preporučuje ulazak u tovarni dio. Na pramcu preko kojeg su prebačene ribarske mreže, još uvijek se nalazi veliko sidro, dok je na krmi posebno atraktivan četverokraki propeler. Ući se može i u komandni most, gdje se nalazi komandna ploča i kormilo, a uz sve te „tehničke“ atrakcije, brod je bogat i raznovrsnim ribljim svijetom.

Sigrid je porinut 1956. godine, imao je čelični trup, dva teretna skladišta, tri jarbola i nadgrađe na krmi, a potonuo je 1977. godine zahvaljujući orkanskom siječanjskom jugu. Iz Sigrida je kasnije izvučen teret (strojevi za jednu tvornicu) te je izrezan jarbol i dio nadgrađa. No, i tako okrnjena olupina je itekako zanimljiva za ronjenje. Dužina broda je 72 metra, a širina 11, a leži na kosom dnu na dubini od 20 do 32 metra. Na mjestu ronjenja nema izrazitih struja, a vidljivost je dobra. Oko olupine primjetan je raznoliki život, a nisu rijetke i velike škarpine i pokoji ugor koje koriste brod kao svoje sigurno sklonište dok oko broda uvijek kruže jata crneja koji su navikli na ronioce pa se ne boje.

Jutarnji list

Jutarnji list / Cropix