Karta Kretanja brodova u realnom vremenu!

Omišljani ne žele plutajući LNG terminal u svojoj blizini, a u Litvi je isti takav smješten u parku prirode

Jedna od najvrućih pomorskih tema s Kvarnera ovih dana je priča o plutajućem LNG terminalu oko kojeg traju rasprave. S jedne strane su Omišljani, koji ne žele još jedno industrijsko postrojenje u svojoj blizini, i u neku ruku ih treba razumjeti, dok su s druge strane politički i poslovni interesi koje govore o tome da je LNG terminal neophodan za razvoj države i kraja.

S jedne strane motiv očuvanja okoliša, s druge strane biznis. Naravno, da u ovoj priči nitko nije sto posto u pravu, jer isto kao što se ne može živjeti samo od turizma, ne može se sve ni podrediti profitu.

Zapravo nitko nije konkretno i objektivno progovorio o prednostima i manama takvog postrojenja, jer je svatko zastupao svoje interese. Tako otočani ističu negativne strane, interesenti za izgradnju pozitivne, a nitko nije istovremeno izložio i dobre i loše strane, bez obzira koju stranu zastupali.

O toj je temi progovorio možda i najkompetentniji čovjek, jer upravlja jednim takvim postrojenjem u Litvi, i to usred parka prirode. Zapovjednik broda postrojenja “Independence”, FRSU postrojenja u Klaipedi, Riječanin je Duško Nikolić koji je dao intervju za Novi list.

Brojne su nedoumice u domaćoj javnosti oko tog projekta, a jedna od najvećih je odabir tehnologije plutajućeg terminala, umjesto prvobitno planiranog kopnenog. Kapetan Nikolić kaže kako i jedna i druga tehnologija imaju svojih prednosti i nedostataka

– Prednosti FSRU terminala u odnosu na klasični terminal su gotovo u pola manji trošak i kraći rok izgradnje ili nabave broda, mogućnost najma terminala, što doduše u Omišlju neće biti slučaj, zatim mogućnost promjene namjene – brod se može vratiti u klasični prijevoz LNG-a poput običnih LNG brodova, a nisu nevažni ni garantirani rokovi gradnje i isporuke broda, što jamči da neće biti kašnjenja u projektu. Nadalje, brod se, za razliku od fiksnog terminala, u slučaju opasnosti iz sigurnosnih razloga, u svakom trenutku može premjestiti, kaže Nikolić.

U njemu kategorički tvrdi kako nema bojazni da će pingvini šetati oko Omišlja i Njivica, aludirajući pritom na priče ekologa kako se s takvim postrojenjem spušta temperatura mora, što bi imalo posljedice za turizam na Kvarneru.

Kao prvo treba pojasniti da u Klaipedi FSRU ima dva načina grijanja LNG-a morem, zatvoreni i otvoreni sistem. Proizvodnja se uglavnom odvija u zatvorenom sistemu, oko devet mjeseci godišnje, a otprilike tri mjeseca u otvorenom sistemu. Evidencija izlazne temperature mora se vodi na dnevnoj bazi te se ista šalje dva puta mjesečno nadležnim institucijama na kontrolu i statistiku. Govorimo o razlici izlazne temperature od nekoliko stupnjeva što za količinu mora u Riječkom zaljevu, pa čak ni za mikro lokaciju, nema utjecaja, tvrdi Nikolić.

Što se, pak, tiče kemijskih spojeva za sprečavanje obraštanja cjevovoda mora i izmjenjivača topline, dodaje, uobičajena je praksa na terminalima, da se u tu svrhu koristi klor, i to u obliku natrijeva hipoklorita. Proizvodi se na samom brodu elektrolizom morske vode, a koristi metodom kontinuiranog ubrizgavanja u sustave rashladne morske vode.

– Doziranje se vrši na način da se osigura između 0.01 ppm i 0.1 ppm koncentracije klora na izlazu iz brodskih rashladnih sustava. Time je zajamčena zaštita cijelog brodskog rashladnog sustava od obraštanja, uz istovremenu zaštitu morskog okoliša, kaže Nikolić.

Uz prednosti, plutajući terminal ipak ima i određenih nedostataka, dodaje, a u prvom redu to je ograničen ukupni skladišni prostor, te nemogućnost povećanja skladišnih i proizvodnih kapaciteta.

– Brod je osim toga izloženiji vremenskim uvjetima, te više vizualno izložen u odnosu na klasični, kopneni terminal, kaže Nikolić.

Vizualni utjecaj samo je jedan od aspekata plutajućeg terminala na okoliš. Po pitanju vizualnog utjecaja, ponavlja kako je on neizbježan, ali ističe i kako je u Klaipedi FSRU smješten gotovo u središtu grada, na početku Kurske Lagune koja je park prirode u Litvi.

– Usporedbe radi, to je kao da se FSRU u Rijeci nalazi na kraju Molo Longa. Klaipeda je, inače, grad po veličini sličan Rijeci, kao i po broju stanovnika, te po lučkom prometu, odnosno kapacitetima. E sad, kod nas će se FSRU, ukoliko do toga dođe, smjestiti između Omišlja i Njivica, na mjestu već postojećeg LPG terminala, znači u industrijskoj zoni tog područja. Bit će vidljiv, koliko je meni poznato, isključivo s morske strane i djelomično iz Omišlja. Ja vas pitam, što je FSRU naprema cijelom JANAF terminalu, rafineriji u Urinju ili, najbolje od svega, doku Viktor Lenca usidrenom ispred Martinšćice. Isto tako, što s kontejnerskim terminalom Brajdica, Bakarskim terminalom za rasuti teret ili kad krene nova Zagrebačka obala? FSRU će se vidjeti daleko manje od svega navedenoga, smatra Nikolić.

FSRU brodovi su, što se sigurnosti tiče, kako ističe, najsofisticiraniji oblik tehnologije primjenjen kod prekrcaja LNG-a ili pak same proizvodnje, odnosno uplinjavanja ukapljenog plina.

– Sistemi se stalno kontroliraju, kao i poslovanje, od nadležnih institucija i tu nema mjesta improvizacijama. Primjera radi, u protekla dva mjeseca smo imali pet različitih inspekcija. Što se zaštite okoliša tiče, jedna jedina kap se ne ispušta u more, znači sve otpadne vode, smeće, ulja, i tako dalje, se transportira i dalje tretira na kraju. Jedino što se izlijeva u more je kišnica, a i ona se filtrira prije ispusta. Potrošnja dizelskog goriva je također ugovorom limitirana na od 200 litara do maksimalnih 500 litara na punom kapacitetu proizvodnje, a to je zbog toga što na FSRU brodu koristimo isti taj plin koji proizvodimo. Dakle, ekoloski je to sto posto prihvatljivo. Uz sve to Hoegh LNG kao operater broda u Klaipedi je Norveška kompanija, koja itekako drži do najstrožih ekoloskih standarda, tako da još jednom ponavljam, mjesta improvizacijama nema, decidiran je Nikolić.

Dodatni jamac sigurnosti su, apostrofira, i pomorci koji rade na takvim brodovima, a riječ je o vrhunskim profesionalcima i stručnjacima u svom poslu.

– Apsolutno to tvrdim, pogotovo što se osim klasičnih usavršavanja za navigaciju, sigurnost, zaštitu, prijevoz i prekcaj tereta ovdje radi i o usavršavanju za samu proizvodnju plina, odnosno uplinjavanje. Praktički nema godišnjeg odmora, a da ne idemo na kakvo stručno osposobljavanje, nekakav tečaj i slično. Isto tako, svi članovi posade su itekako dobro »skenirani« od raznih inspekcija kakvim je ovakav brod , odnosno terminal, podložan.

Istaknuo je da bi mu bila čast biti zapovjednikom jednog takvog FSRU-a u Omišlju, prenosi Novi list.