Karta Kretanja brodova u realnom vremenu!

Sedam godina AGCT-a

U nedjelju 15. travnja obilježeno je sedam godina otkako je u vlasničku strukturu kontejnerskog terminala na Brajdici ušao filipinski partner International Container Terminal Services Inc. (ICTSI) te zajedno s tvrtkom kćeri Luke Rijeka, Jadranskim vratima dobio koncesiju do 2041. godine.

Od tog datuma (15.4.2011.) počinje brend Adriatic Gate Container Terminal (AGCT), naziv pod kojim se službeno danas vodi kontejnerski terminal na Brajdici. Filipinci imaju 51% udjela, a Jadranska vrata 49%.

Sedam godina razvoja i rasta

U tih sedam godina Brajdica je doživjela brojne pozitivne pomake i promjene. U svibnju 2013. godine iz Kine je brodom “Zhen Hua 20” dopremljena oprema u vrijednosti 23 milijuna eura. Dva post-panamax kontejnerska mosta i šest kontejnerskih mostova za skladišni prostor i druga oprema.

Foto: Sanjin Đurković

Iste godine, u srpnju, u promet je puštena nova obala kontejnerskog terminala, duga 320 metara. Vrijednost investicije bila je oko 30 milijuna eura. Povećana je dubina obale na 14 metara, mogućnost servisiranja kontejnerskih brodova dužine do 370 metara i maksimalni kapacitet od 600.000 TEU-a.

Otvorena je nnova zgrada terminala kao i ulazno-izlazni punkt s D-404, čime su kamioni preusmjereni tamo te više ne moraju kružiti po Delti da bi došli do terminala, a izbjegnute su i gužve koje su nerijetko nastajale u tim situacijama.

2017. godinu AGCT je zaključio s rekordnim prometom od 210.377 TEU-a, a tu je znatno doprinijelo intenziviranje željezničkih prometnih pravaca. Broj kontejnerskih servisa sve je veći.

Početkom 2018. godine završeno je čišćenje podmorja na vezu 2 (namijenjenom za manipulacije na brodovima maticama) te je produbljena maksimalna dubina gaza za dodatnih 70 cm, koja sad iznosi 14.88 metar. Maksimalni nacrt za brodove je uvećan sa 13.51 metar + plima na 14.21 metar + plima.
Možda se ne čini puno, ali to je 8 dodatnih TEU-a, odnosno oko 500 TEU-a više po svakom ticanju broda.

Nije sve idealno

U prvom redu to je loše planiranje prilikom gradnje nove obale. Cijela Brajdica je na podvodnom grebenu. Mnogi stručnjaci su nam potvrdili da bi bilo bolje i efikasnije da se cijela obala (i nova i stara) “povukla” van prema moru, čime bi se dobio zadovoljavajući gaz za istovremenu obradu dviju matica.

Ne bi se događao današnji slučaj. “Maersk Edirne” je u obradi dok druga matica “Ever Superb” mora čekati, jer ne može istovremeno biti u obradi zbog prevelikog gaza. I taj “Edirne” je pramcem vezan za plutaču, jer također cijeli dužinom ne može stati uz obalu, opet zbog premale dubine mora.
Da je cijela obala nasuta prema moru, tada bi se greben “preskočio”, a najveći kontejneraši pristajali bez problema.

To se najbolje može vidjeti na sljedećoj grafici trenutnog stanja.

Ovako će se morati krenuti u skupi projekt produbljenja mora, a razbijanje grebena neće biti nimalo jednostavno.

Još jedan od nedostataka je taj da se razvuklo s modernizacijom željezničkog kolodvora na Brajdici. Oprema je stigla 2013. godine, a od tada do danas još se nije ništa počelo.

Budućnost je svijetla, ali treba u nju i ulagati

Uskoro se napokon počinje s modernizacijom željezničkog kolodvora, postoje planovi za produbljenje mora, kako bi neometano dvije matice mogle biti na terminalu u obradi. Kad se to napravi, bit će potrebne i investicije u nove super post-panamax kontejnerske mostove da bi Rijeka mogla držati korak s konkurentskim terminalima na Jadranu.