Karta Kretanja brodova u realnom vremenu!

Za projekte na riječkom prometnom pravcu 2,6 milijardi kuna iz CEF programa

Devet razvojnih projekata riječke luke i riječkog prometnog pravca, koje provode Lučka uprava Rijeka i HŽ infrastruktura, a sufinanciraju se sredstvima Europske unije iz Instrumenta za povezivanje (CEF– Connecting Europe Facility) s ukupno 2,6 milijarda kuna, predstavljeno je jučer u Rijeci.

Od devet projekata šest je razvojnih projekata Lučke uprave Rijeka ukupne vrijednosti gotovo 116 milijuna eura kod kojih se 82 posto sufinancira iz CEF-a, a tri su projekta HŽ Infrastrukture.

Tri projekta Lučke uprave Rijeka se ostvaruju. Prvi je rekonstrukcija željezničke stanice Rijeka – Brajdica i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica. Partner u projektu je HŽ Infrastruktura, vrijednost je 35,5 milijuna eura, a sufinancirani dio iz CEF-a je 30,2 milijuna eura.

Drugi projekt je rekonstrukcija teretnog dijela željezničke stanice Rijeka-Teretna i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište. Partner je HŽ Infrastruktura, vrijednost projekta je 31,5 milijuna eura, a sufinancira se iz CEF-a s 26,8 milijuna eura. Treći je rekonstrukcija pristaništa za generalne terete u luci Raša, vrijednost projekta je 6,9 milijuna eura, a sufinancira se iz CEF-a s 3,1 milijunom eura.

Za preostala tri projekta odluka o sufinanciranju donesena je u srpnju ove godine. U projektu rekonstrukcije željezničke infrastrukture na području luke Rijeka – bazen Rijeka, partner je Luka Rijeka, a vrijednost projekta je 33,3 milijuna eura i sufinancira se iz CEF-a s 28,7 milijuna eura. U projektu rekonstrukcije željezničke infrastrukture na području luke Rijeka – bazen Bakar, partner je također Luka Rijeka, a vrijednost projekta oko 6 milijuna eura. Iz CEF-a se sufinancira 5,1 milijuna eura. Šesti projekt odnosi se na Informatički sustav lučke zajednice. Partneri su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Lučka uprava Ploče, a prijavljena vrijednost projekta je 2,2 milijuna eura, uz očekivano sufinanciranje iz CEF-a CEF od 1,8 milijuna eura.

Iz HŽ – Infrastrukture predstavili su razvojne projekte vrijedne ukupno 1,5 milijardi eura. Iz CEF-a se na riječkom prometnom pravcu koji povezuje riječku luku s Mađarskom sufinanciraju izgradnja drugog kolosjeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, rekonstrukcija dionice Oštarije – Škrljevo te izrada projektne dokumentacije za dionicu Škrljevo – Rijeka Jurdani.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je na predstavljanju da je Hrvatskoj za poboljšanje i razvoj prometne infrastrukture, za bolju prometnu povezanost koja može služiti razvoju konkurentne ekonomije iz fondova EU od 2014. do 2020. na raspolaganju ukupno gotovo 9,9 milijardi kuna, a do sada je s korisnicima ugovoreno 7,6 milijardi kuna.

Kazao je da primarna zadaća uključuje razvoj željezničke infrastrukture, navodeći da je pokrenut novi ciklus ulaganja. Pritom je spomenuo gradnju pruge Dugo Selo-Križevci i pripremu gradnje drugog kolosjeka na dionici Križevci-Koprivnica – državna granica te pripremu dokumentacije za gradnju nove dvokolosječne pruge na dionici Goljak – Skradnik i Hrvatski Leskovac– Karlovac.

Ti projekti se, kako je istaknuo, nalaze na trasi nizinske pruge, projekta od kojeg Vlada nije odustala.

Butković je naglasio da ulaganja u riječku luku mogu dostići puni potencijal samo uz paralelni razvoj željezničke infrastrukture i spojne ceste od istočnog dijela luke do riječke obilaznice. Rekao je da se na tome intenzivno radi.

Najavio je da će do kraja godine biti objavljen natječaj za koncesiju Zagrebačke obale.

Prema podacima sa skupa, Hrvatskoj je do sada za 32 projekta odobreno ukupno 3,2 milijarde kuna, tj. 93 posto sredstava iz CEF-a. Samo za podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka, odobreno je 2,6 milijarda kuna, a ukupna ulaganja u razvoj prometne infrastrukture i usluga koje se sufinanciraju EU novcem dosegla je 10,8 milijarda kuna. Uz koordinaciju sa CEF programom, za ulaganja se koriste i sredstva iz Operativnog programa Koherentnost i kohezija.

Foto: Damir Miškulin