Karta Kretanja brodova u realnom vremenu!

Zagrebačka obala u funkciji najranije – 2021. godine

Realizacija projekta Zagrebačke obale nalazi se na novoj prekretnici, jer je Lučka uprava Rijeka nedavno raspisala natječaj za izbor konzultantske tvrtke, koja će u roku od 12 mjeseci pripremiti novi natječaj za izbor koncesionara, koji bi preuzeo novi kontejnerski terminal riječke luke. Rokovi se ponovo pomiču, pa je sada sasvim izvjesno da bi terminal mogao operativno biti u funkciji najranije 2021. i to pod uvjetom da se do tada izgradi i cesta D-403 i pripadajuća željeznička infrastruktura. Novi, drugi po redu natječaj za koncesionara, trebao bi biti i posljednji te tako dati konačni odgovor na pitanje postoji li interes renomiranih lučkih operatera ili brodara za ulaganje u opremanje terminala te njegov razvoj.

Ukupno 8 poslovnih udruga prijavilo se za posao konzultanta, a u Lučkoj upravi navode kako zbog provođenja javne nabave po pravilima Svjetske banke, imena zainteresiranih tvrtki ne smiju otkrivati. Ipak dodaju kako vodeći partneri u poslovnim udrugama spadaju među renomirane europske konzultantske tvrtke, koje su poznate po poslovima planiranja i izgradnje te koncesijskih transakcija u lukama širom svijeta. Poziv za dostavu tehničke i financijske ponude bit će poslan na adrese 6 najbolje rangiranih poslovnih udruga, a konačni izbor najbolje ponude trebao bi biti poznat do rujna.
Nije se javio nitko

Kašnjenje projekta Zagrebačke obale koji je zacrtan još 2003. kada je ugovoren prvi kredit sa Svjetskom bankom za Rijeka gateway sada je još malo veće, jer bi novi konzultanti trebali pripremiti natječaj za koncesionara, koji bi onda bio i raspisan krajem ove godine ili u siječnju naredne godine. Na prvi natječaj nije se javio nitko. U Lučkoj upravi Rijeka napominju kako nakon dostave ponuda slijedi period ocjene i donošenje odluke o odabiru te ugovaranje. Cijeli proces natječaja, od pripreme do ugovaranja, planira se dovršiti u roku od 12 mjeseci kako je to u pozivu navedeno. Koncesionar bi zatim trebao imati dovoljno vremena za izgradnju suprastrukture i opremanje terminala, budući da će puštanje u rad kontejnerskog terminala pratiti dovršetak izgradnje prometne infrastrukture, željezničke i cestovne. Nedavno su pak utvrđeni novi rokovi za izgradnju terminala, pa bi tako talijanska poslovna udruga trebala obalu dugu 400 metara dovršiti do kraja naredne godine. Na najvećem riječkom gradilištu i jednom od najvećih u Hrvatskoj trenutno postoje preduvjeti da se rok doista ispuni.

U ovom trenutku na konačnu poziciju postavljena su ukupno 43 armirano-betonska kesona od predviđenih 49. Do kraja kolovoza svi bi trebali biti postavljeni na mjesto i već sada nova obala ima konture, započelo je čak i betoniranje buduće površine terminala, odnosno popunjavanje prostora između kesona. Međutim, preostalo je još jako puno posla da bi terminal doista mogao biti u funkciji. Prije svega, ključno će biti pronaći zainteresiranog koncesionara, koji će uložiti više od 100 milijuna eura u opremanje terminala te krenuti u dogradnju dodatnih 280 metara obale. Trenutna dužina obale u ovoj fazi, koja je u realizaciji, objektivno nije dovoljna ukoliko se želi postići funkcionalnost kontejnerskog terminala te omogućiti istovremeno vezivanje dva broda istovremeno. Također je neophodno obaviti rekonstrukciju teretnog željezničkog kolodvora na području Mlake, gdje će se slagati kontejnerski blok vlakovi. Nažalost taj će dio posla morat biti obavljan na premalenom području, jer će maksimalna dužina kolosjeka biti manja od 500 metara, što je već sada nekonkurentno ukoliko se uzme u obzir da luka Kopar ima 5 kolosjeka dužine 750 metara. Neovisno o tome, novci za modernizaciju teretnog kolodvora su osigurani iz europskih fondova, riječ je o nepovratnim sredstvima u vrijednosti 85 posto investicije.

Do kraja 2020. kolodvor bi trebao biti završen. No, niti tada svi uvjeti za početak rada terminala neće biti ispunjeni, jer je neophodno realizirati projekt izgradnje ceste D-403, koja bi trebala povezati Zagebačku obalu sa riječkom oblilaznicom na čvoru Škurinje. Bez ceste terminal neće moći raditi, ona je uvjet za uporabnu dozvolu. Rok za njezinu izgradnju je 2021. i to pod uvjetom da se sredstva osiguraju iz europskih fondova. Hrvatska Vlada je u dogovoru sa Svjetskom bankom prihvatila i alternativnu opciju, odnosno obvezu da će se cesta D-403 financirati iz državnog proračuna ukoliko ne budu odobrena sredstva europskih fondova. Kako iz svega navedenog proizlazi u najboljem i najoptimističnijem slučaju novi kontejnerski terminal riječke luke na Zagrebačkoj obali mogao bi biti u operativnoj funkciji 2021. godine. Međutim, čak ni tada ne bi bila riječ o terminalu sa obalom u dužini od ukupno 680 metara, jer će zasigurno biti potrebno i dodatno vrijeme kako bi se izgradilo dodatnih 280 metara obale pod uvjetom da se pronađe investitora ili osiguraju sredstva iz EU fondova. Tek u tom trenutku Zagrebačka obala bi imala maksimalni kapacitet od približno 600.000 TEU-a, slično kao i na Brajdici.
Globalna situacija ne ide na ruku

Dvojbe u cijelom projektu i dalje postoje. Prije svega nije sigurno da će se koncesionar ipak pronaći, a tome na ruku ne ide ni situacija na globalnom tržištu, gdje lučki operateri i brodari posluju u daleko težim okolnostima nego prije desetak godina, pa se sve teže odlučuju na ovakve investicije. Kako još najmanje 4 godine Zagrebačka obala neće biti u funkciji neophodno je razmotriti i druge varijante razvoja riječkog prometnog pravca te započeti pripremu dokumentacije za gradnju riječke kontejnerske luke na Krk. Da će se započeti s tim poslom nedavno je u našem listu najavio i resorni ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je pritom i priznao kako se isplativost projekta nizinske pruge može dugoročno opravdati isključivo s projektom gradnje velikog kontejnerskog terminala na Krku, točnije na lokaciji kod Omišlja, gdje je moguće razvijati terminal do maksimalnog kapaciteta od čak 5 milijuna TEU-a, što je oko 5 puta više nego na Brajdici i Zagrebačkoj obali zajedno. Međutim, riječ je o skupom i izuzetno zahtjevnom projektu, čija se realizacija vjerojatno ne može očekivati prije 2030., ali se isto tako, više ne bi smio odgađati početak intenzivnog rada na projektima i ostaloj dokumentaciji, prije svega za novi Krčki most preko kojeg bi i nizinska pruga trebala stići do Omišlja.

Unaprijed bi također trebalo razmišljati i o opciji da koncesionara za Zagrebačku obalu ne bude ni drugi put, što bi značilo da tamo sigurno neće biti kontejnerski terminal. Što će u tom slučaju biti? Na ovo pitanje nitko ne želi javno ponuditi moguće odgovore, ali postoji opcija da bi tvrtka »Luka« mogla dobiti Zagrebačku obalu i koristiti je za pretovar generalnog tereta.
Metropolis u igri

Zauzvrat napustiti dio lučkog područja kojeg danas koristi na potezu od upravne zgrade »Luke« do silosa, što bi otvorilo mogućnost da se barem dio zaštićenih skladišta Metropolisa može uključiti u urbano tkivo grada, obnoviti i koristiti za različite sadržaje. Metropolis ionako već desetljećima nema nikakvu važniju funkciju za lučki pretovar. To je zasad samo ideja. Od kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali nitko još uvijek ne odustaje. Novi natječaj kojeg će tek pripremiti konzultanti trebao bi ipak biti nešto atraktivniji od prethodnog, kojeg je pripremila Lučka uprava Rijeka.

Argument je kako će na tom novom natječaju RH definirati datume izgradnje i puštanja u rad prometne infrastrukture, željezničke i cestovne, prije svega ceste D-403, čime bi se garantirala dodatna sigurnost svakom potencijalnom koncesionaru. Hoće li to biti dovoljno da se netko javi? U ovom trenutku bilo bi neozbiljno ponuditi odgovor, ali je izvjesno samo to kako će se Zagrebačka obala čekati još najmanje 4 godine. Ako se pritom uzme u obzir da se puna funkcionalnost terminala može očekivati tek kada bude izgrađena obala u punoj dužini od 680 metara, onda se rokovi objektivno pomiču puno bliže 2025. Što samo potvrđuje da je Zagrebačka obala projekt na kojeg je definitivno potrošeno previše dragocjenog vremena, piše Novi list.